<rss version="2.0">
    <channel>
        <title>LP Razmena</title>
        <link>http://www.razmena.org</link>
        <description>Razmena tekstova Local Pressa</description>
        <language>sr</language>
        <generator>Campsite RSS 1.0</generator>
             <item>
            <title>Biće kao u Sloveniji</title>
            <guid>http://www.razmena.org/sh/118/1/986/</guid>
            <description><![CDATA[<strong>
PU „Lokal pres“
mora da ostane udruženje onih medija koji će u budućem periodu uspeti da
opstanu na surovom tržištu uz poštovanje svih profesionalnih kodeksa i
evropskih standarda, rečeno je na četrnaestoj Skupštini održanoj u petak, 14.
marta 2008. u Novom Sadu</strong>

 

 <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" class="cs_img" align=right>
<tr><td align="center"><img src="/cgi-bin/get_img?NrArticle=986&NrImage=3"  border="0" hspace="5" vspace="5"></td></tr>
</table>
Budućnost
lokalnih medija, samim tim i budućnost Lokal presa u umnogome će odrediti
proces privatizacije, rečeno je na dvanaestoj Skupštini Lokal presa tačno pre
dve godine. Sa ove vremenske distance aktuelna pozicija lokalnih pisanih medija,
članica Asocijacije Lokal pres,  može se
posmatrati sa dva aspekta: situacija u novinama koje su imale status Javnih
preduzeća gde je nakon privatizacije došlo do promene vlasništva i situacije u
novinama koje su već bile u privatnom vlasništvu.

 

Po rečima Vladana
Filipčeva, predsednika Upravnog odbora u prvoj grupi je prema očekivanjima bilo
dosta potresa, što zbog manjkavosti ili nesavršenosti Zakona o
privatizaciji,  što zbog neslaganja dela
redakcija sa uređivačkom politikom ili stavovima novih vlasnika. Najdrastičniji
primeri  potresa nakon privatizacije
dogodili su se u Subotici, Panačevcu, Šapcu, Nišu  a ovih dana događaju se i u Pirotu. Posledica
ovih potresa je pokretanje novih lokalnih novina na ionako malim tržištima.

 

U drugoj grupi
novina koje nisu bile zahvaćene privatizacijom u ovom periodu dominantna je
bila borba za opstanak, za tekuću likvidnost i ostvarivanje većih prihoda.

 <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" class="cs_img" align=right>
<tr><td align="center"><img src="/cgi-bin/get_img?NrArticle=986&NrImage=4" alt="Dragan Janić, pomocnik Ministra kulture zaduzen za medije" border="0" hspace="5" vspace="5"></td></tr>
<tr><td align="center" class="caption">Dragan Janić, pomocnik Ministra kulture zaduzen za medije</td></tr>
</table>


Pomoćnik
ministra kulture zadužen za medije Dragan Janjić izjavio je da je „loše“ što je
zaustavljena privatizacija lokalnih medija u Srbiji, precizirajući da je
obustavljeno više od 30 aukcija medijskih kuća čiji su vlasnik lokalne vlasti i
da je situacija u medijima zbog toga sada „potpuno konfuzna“.

 

PU „Lokal pres“ mora da ostane udruženje onih medija
koji će u budućem periodu uspeti da opstanu na surovom tržištu uz poštovanje
svih profesionalnih kodeksa i evropskih standarda. U cilju ostvarivanja tih
ciljeva započet je zajednički marketinški nastup. Početni rezultati ohrabruju i
upućuju na zaključak da je  to prilika da
se na oglasnom tržištu skrene pažnja na lokalne pisane medije i da se povoljnostima
i pogodnostima zajednički privuku veliki oglašivači.

 

Pored toga,
rečeno je na Skupštini, članice se zalažu  da što pre dođe do izmenama Zakona o
oglašavanju, da se donese Zakon o medijskoj koncentraciji i javnosti medijskog
vlasništva koji bi onemogućio pojavu monopola u medijskoj sferi, za osnivanje Medijskog
fonda Republike Srbije, kao i za pronalaženje  prihvatljivog modela finansiranja medija iz
budžeta lokalnih samouprava.

 

Istaknuta je
izuzetna važnost formiranja Saveta za štampu 
kao samoregulativnog tela koje bi trebalo da ima za zadatak nadležnost
praćenja poštovanja Kodeksa novinara Srbije u štampanim medijima i iznošenje
javnih opomena redakcijama koje krše etičke standarde novinarske profesije,
rešavanje predstavki građana i medijacija između oštećenih pojedinaca i
redakcija, unapređenje dijaloga u oblasti novinarske etike, tumačenje
profesionalnih standarda i davanje smernica za prilagođavanje novinarskog
Kodeksa novim izazovima, jačanje ugleda i nezavisnosti medija, kojim bi se
zaštitile medijske slobode ali i zaštiitila javnost od plasiranja  informacija koje se kose sa načelima
profesionalnog i objektivnog novinarstva.

 

Na četrnaestoj
Skupštini PU „Lokal pres“ doneta je i odluka o uvođenju članarina za članice. Tako
će nedeljnici ubuduće plaćati 1000,00 dinara mesečno, dvonedeljnici 700,00 a
mesečnici 500,00 dinara na ime članarina.

 <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" class="cs_img" align=right>
<tr><td align="center"><img src="/cgi-bin/get_img?NrArticle=986&NrImage=5" alt="Marija Volčjak, direktorka i urednica lista „Gorenjski glas“ iz Slovenije" border="0" hspace="5" vspace="5"></td></tr>
<tr><td align="center" class="caption">Marija Volčjak, direktorka i urednica lista „Gorenjski glas“ iz Slovenije</td></tr>
</table>


Skupštini su
prisustvovali i gosti iz Slovenije Marija Volčjak, direktorka i urednica lista „Gorenjski
glas“ i Jože Košnjek urednik istoimenog lista. Predstavnici lokalnih novina iz
Srbije želeli su da saznaju iskustva kolega iz Slovenije, počev od organizacije
do načina nagradjivanja. Posebno ih je ohrabrila izjava da je i ovaj list pre
samo pet godina bio u sličnoj situaciji kao 
lokalni mediji u Srbiji, a da ih sada 
čita  čak 66000 ljudi u Sloveniji.]]></description>
        </item>
         <item>
            <title>Konkurs ima prednost nad javnim nabavkama</title>
            <guid>http://www.razmena.org/sh/118/1/985/</guid>
            <description><![CDATA[<strong>
Na okruglom stolu sa temom Mehanizmi kontrole dodeljivanja finansijskih sredstava lokalnim medijima iz opštinskih budžeta koji je održan 14. marta u Novom Sadu uz finansijsku podršku SHC članice Asocijacije su prednost dale konkursu kao načinu dodele sredstava iz opštinskih budžeta</strong>



Lokalne samouprave javno informisanje od lokalnog značaja obezbeđuju, ne više osnivanjem lokalnih javnih medijskih preduzeća (iako su novi Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o glavnom gradu uneli neku konfuziju<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" class="cs_img" align=right>
<tr><td align="center"><img src="/cgi-bin/get_img?NrArticle=985&NrImage=3"  border="0" hspace="5" vspace="5"></td></tr>
</table>
 u tom smislu), koja su privatizovana ili se privatizuju, već jednom vrstom opštinskih subvencija, dodeljivanjem sredstava iz budžeta za tu namenu.

Logično je da se u takvoj situaciji postavlja pitanje mehanizama koji bi se koristili za raspodelu tih sredstava, a koji bi obezbedili javnost postupka dodele sredstava, te merljivost i nediskriminatornost kriterijuma koji se u tom postupku primenjuju.



Prvi mehanizam načina raspodele tih sredstava koji se primenjuje u praksi je postupak javne nabavke. Problema u primeni ovog zakona je više. Prvi što postoji mišljenje da se ovaj zakon može primeniti samo na usluge taksativno navedene u Aneksima uz zakon, gde, činjenica, nema usluga informisanja. Drugi problem ogleda se u tome što Zakon izričito predviđa i da se njegove odredbe ne odnose na kupovinu, razvoj, produkciju ili koprodukciju radio i televizijskog programa ili vremena za emitovanje programa. Mišljenja smo da obezbeđivanje javnog informisanja od lokalnog značaja nije kupovina vremena za emitovanje programa, niti kupovina, razvoj, produkcija ili koprodukcija programa.



Mišljenja smo da, ako bi se ovaj postupak primenio, mora da se primeni tzv. restriktivni postupak u kojem u prvoj fazi naručilac priznaje kvalifikaciju ponuđačima na osnovu prethodno određenih kvalifikacionih zahteva, dok u drugoj fazi poziva sve kandidate kojima je priznao kvalifikaciju da daju ponudu.



Druga opcija, koja je možda i bolja, te gde određena iskustva već postoje, pomenuću mehanizme koje npr. Ministarstvo kulture primenjuje, je raspisivanje konkursa za projekte iz oblasti javnog informisanja, rekao je Slobodan Kremenjak, advokat kancelarije „Živković i Samardžić“ iz Beograda i saradnik pravne kancelarije pri Lokal presu.



Ono što je u svakom slučaju neophodno je da se dodeljivanje sredstava iz budžeta vrši na način na koji će se:
1.	isključiti voluntarizam,
2.	zaštititi uređivačka nezavisnost.<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" class="cs_img" align=right>
<tr><td align="center"><img src="/cgi-bin/get_img?NrArticle=985&NrImage=4"  border="0" hspace="5" vspace="5"></td></tr>
</table>


Na okruglom stolu Asocijacije nezavisnih lokalnih medija „Lokal
pres“ doneti su zaključci da se u narednom periodu prati postupanje lokalnih samouprava, a da lokalnim samoupravama preporuči raspisivanje konkursa kao modela za dodelu finansijskih sredstava.

Obrazovanje svojevrsnog dokumentacionog centra pri Lokal presu predstavlja prikupljanje dokumetacija o svim eventualnim javnim nabavkama ili raspisanim konkursima i drugim praksama koje one primenjuju u lokalnim sredinama.

Saradnja sa nevladinim organizacijama  čiju pomoć I iskustvo lokalni mediji mogu koristiti kao mehanizam kontrole dodele sredstava predstavlja širi nivo uključivanja društvene zajednice u proveru funkcionisanja ovog Zakona.]]></description>
        </item>
         </channel>
</rss>